Rad na visini jedna je od najrizičnijih aktivnosti u mnogim industrijama, uključujući građevinsku industriju, održavanje i telekomunikacije. Sigurnost na radu na visini ključna je kako bi se spriječile nesreće i osigurala zaštita zdravlja radnika.
U ovom članku fokusirat ćemo se na zakonsku regulativu koja regulira rad na visini, kako se rad na visini regulira unutar Hrvatske i kako se ta regulativa usklađuje s direktivama Europske unije.
Cilj nam je pružiti detaljan pregled pravila, obveza i standarda koji se primjenjuju na rad na visini, kako bi se osiguralo da radno okruženje bude što sigurnije za sve uključene.
Rad na visini u zakonodavstvu obuhvaća svaku radnu aktivnost gdje postoji rizik od pada koji bi mogao prouzročiti ozljede radnika. Ova definicija nije ograničena samo na radove izvršene na značajnim visinama, kao što su krovovi ili visoki objekti, već uključuje bilo koju visinu iznad koje postoji rizik od pada.
Primjerice, rad na ljestvama, rad na skelama, ili čak rad na podignutim platformama gdje postoji rizik od pada na niže površine, smatra se radom na visini.
Zakonodavstva različitih zemalja često ne specificiraju točnu visinu od koje rad na visini započinje, no općenito se smatra da bilo koji rad iznad razine tla, gdje postoji rizik od pada koji može prouzročiti osobne ozljede, ulazi u kategoriju rada na visini – ovo se često implicitno odnosi na radove izvršene na visini većoj od 2 metra, što se smatra visinom koja povećava rizik od ozljeda pri padu.
Primjeri aktivnosti koje uključuju rad na visini su raznovrsni i prisutni u mnogim sektorima:
Razumijevanje definicije rada na visini temelj je za primjenu odgovarajućih mjera sigurnosti i zaštite na radu.
Europska unija postavila je čvrste temelje za sigurnost na radu kroz različite direktive koje se primjenjuju na rad na visini.
Jedna od ključnih direktiva je Direktiva 2001/45/EZ o minimalnim sigurnosnim i zdravstvenim zahtjevima za korištenje opreme za rad na visini. Ova direktiva obuhvaća sve aspekte rada na visini, uključujući procjenu rizika, obuku radnika, te korištenje i održavanje opreme.
Direktiva postavlja osnovne zahtjeve i mjere sigurnosti na razini EU, naglašavajući važnost pravilnog planiranja i procjene rizika prije početka bilo kakvog rada na visini. Usmjerena je na izbjegavanje rada na visini gdje god je to moguće, te na korištenje sigurnosnih mjera koje fizički sprečavaju padove ili minimaliziraju posljedice pada kada se rad na visini ne može izbjeći.
To uključuje korištenje odgovarajuće opreme kao što su sigurnosni pojasevi, ograničivači pada, sigurnosne mreže i skele, uz odgovarajuću obuku radnika za siguran rad na visini.
Direktiva 2001/45/EZ traži od poslodavaca da osiguraju da je rad na visini dobro planiran, nadziran i izveden sigurno koristeći odgovarajuću opremu za rad na visini, i to kroz:
Hrvatska, kao članica Europske unije, uskladila je svoje zakonodavstvo s europskim direktivama, što uključuje i zaštitu za radnike koji obavljaju rad na visini. Ključni pravni akti uključuju Zakon o sigurnosti na radu, koji obuhvaća opće zahtjeve za sigurnost i zdravlje radnika te posebne odredbe vezane za rad na visini.
Hrvatski zakoni i propisi o radu na visini detaljno prate europske standarde i direktive. Međutim, postoje specifičnosti u primjeni i interpretaciji ovih pravila na nacionalnoj razini, posebice u pogledu nadzora i provedbe sigurnosnih mjera na radnom mjestu.
Primjerice, hrvatski inspektori rada imaju ključnu ulogu u nadzoru primjene zakonodavstva o sigurnosti na radu, uključujući i aspekte rada na visini, te mogu zahtijevati dodatne mjere sigurnosti u određenim situacijama ili za određene vrste radova na visini.
Također, iako hrvatsko zakonodavstvo prati EU direktive, mogu postojati specifičnosti u načinu implementacije ili dodatni zahtjevi koje Hrvatska postavlja za rad na visini – npr. detalji o specifičnim situacijama gdje je potrebna posebna oprema ili posebne procedure obuke koje nadilaze minimum koji postavljaju EU direktive.
Za najtočnije i ažurirane informacije, preporučujemo web stranice Europske agencije za sigurnost i zdravlje na radu (EU-OSHA) ili službenim stranicama Ministarstva rada i mirovinskoga sustava. Tekstove direktiva i nacionalnih zakona i pravilnika ćete pronaći na eur-lex.europa.eu ili narodne-novine.nn.hr, a dodatno se vrijedi informirati i o radu Državnog inspektorata i specifičnih akcija usmjerenih na poboljšanje sigurnosti na visini.
U kontekstu sigurnosti na radu na visini, poslodavci imaju ključnu ulogu – oni moraju osigurati sigurna radna mjesta kao i odgovarajuću obuku i opremu siguran rad.
To uključuje temeljite procjene rizika prije početka bilo kojeg rada na visini, a svaka radna aktivnost mora biti dobro planirana i nadzirana, dok radnici moraju biti upoznati s potencijalnim opasnostima i načinima za njihovo izbjegavanje.
Poslodavci su također odgovorni za osiguravanje odgovarajuće osobne zaštitne opreme (OZO) i njeno pravilno korištenje.
Radnici su, s druge strane, odgovorni za pridržavanje svih sigurnosnih procedura i uputa, korištenje OZO na odgovarajući način i sudjelovanje u obuci o sigurnosti. Radnici moraju i izvještavati o bilo kakvim nesigurnostima ili promijenjenim uvjetima za rad.
Za siguran rad na visini, tehnički i organizacijski zahtjevi uključuju širok spektar mjera.
S tehničkog aspekta to obuhvaća odabir odgovarajuće opreme za rad na visini – skele, sigurnosne mreže, zaustavljači pada i platforme koje sprečavaju pad, pa sve do užadi, sigurnosnih pojaseva, kaciga i naprednih uređaja za zaustavljanje pada.
Organizacijske mjere uključuju osmišljavanje planova za rad i hitne situacije, koji bi trebali sadržavati protokole za evakuaciju i spašavanje u slučaju nesreće. Obuka radnika je ključna komponenta – radnici apsolutno moraju naučiti kako sigurno koristiti opremu, prepoznati potencijalne opasnosti i znati kako reagirati u hitnim situacijama.
Razumijevanje i primjena zakonskih regulativa za rad na visini ključni su za očuvanje sigurnosti i zdravlja radnika.
Ovim člankom željeli smo naglasiti važnost suradnje između poslodavaca, radnika i regulatornih tijela u stvaranju sigurnijeg radnog okruženja. Poticanje na daljnje unaprjeđenje praksi i politika sigurnosti na radu ključno je za zaštitu života radnika i promicanje kulture sigurnosti na svim razinama industrije.
Kako se zakonodavstvo nastavlja razvijati, tako i naše razumijevanje najboljih praksi u sigurnosti na radu mora rasti, osiguravajući da svako radno mjesto postane što sigurnije za sve uključene.
Nema prioizvoda u košarici.
