Rekognosciranje terena. Zvuči prilično učeno, čak i profesionalno: dok planinar-vulgaris šeće markiranim putevima i marljivo skuplja žigove, spiljari svoje vrijeme iznad površine obično koriste kako bi po nepristupačnom terenu izviđali teren i tražili nove, potencijalne otvore. Ali lako za to: jednom kad ih nađu, tek tada kreće pravi dio priče, onaj s mirisom avanture, nepoznatog, istraživanja, s tragovima romantike i nostalgije za vremenima kad su diljem svijeta još postojali upitnici. A ovo ljeto je, što se tog đira tiče, bilo izvanserijsko – i još traje!
Velebitaškim hodnicima dugo se šaptala riječ Nedam. Ne kao “imam – ne dam”, već kao naziv speleološkog objekta SOV 34, kojeg su 1997. godine otkrili Darko Bakšić i Ivan Glavaš. Ako daljnje napredovanje nije očito iz naziva jame, godinu kasnije dosegnuto je dno na -247 metara, i uvriježilo se ime Nedam, godinama kasnije tiho kucajući na sastanke SO Velebita i golicajući maštu mladih spiljara. I ove je godine pokleknula!
Početkom lipnja krenula su nova istraživanja objekta SOV 34, a najviše su se intenzivirala za vrijeme Međunarodne speleološke ekspedicije Sjeverni Velebit 2019 – EuroSpeleo Projects FSE, koja je brojila 69 speleologa iz 8 europskih zemalja i SAD-a. Uspješna dvotjedna ekspedicija u jami Nedam donijela nam je novu hrvatsku tisućicu, četvrtu po dubini (iza Jamskog sustava Lukina jama – Trojama, Slovačke jame i Jamskog sustava Velebita), čime je sjeverni Velebit postao dominantan na popisu najdubljih hrvatskih jama. Za vrijeme ekspedicije Nedam je stigla do -740 metara, i počeo je hype van spiljarskih krugova: lajkovi su eksponencijalno rasli, a napredovanje se pratilo i komentiralo čak i među ljudima koji otvoreno ne vole spiljarenje. Ispalo je da to nije bilo bez veze!
odnos Nedam Lubuška i Lukina
Da ne bi sve ostalo na samo jednom objektu (kao da to nije samo po sebi dovoljno), na spomenutoj ekspediciji istraženo je sveukupno 56 speleoloških objekata, te je provedena provjera podataka za 14 objekta. Detaljno je pretraženo područje sjevernih dijelova Hajdučkih kukova i Vratarskog kuka, gdje se nalazi najviše novopronađenih objekta – njih tridesetak od sveukupno 40 novopronađenih. Topografski je snimljeno 43 objekta, od čega su 3 objekta dubine preko 100 metara! Sve ovo obećava još mnoga ljeta i jeseni u čarobnom podzemlju Velebita.
Ako je vaš žar za čitanjem splasnuo, uzmite pauzu, jer nije gotovo: sredinom kolovoza društvenim mrežama odjeknula je još jedna bomba: iz jame Oaza jedna je mješovita ekipa speleologa upala u opremljeni vertikalni kanal Jamskog sustava Kita Gaćešina – Draženova puhaljka, duljine 37.885 metara. Tim malim, ali ogromnim događajem Velebit je dobio novi jamski sustav, nazvan po lokalitetu na kojem su probivakirane mnoge noći – Jamski sustav Crnopac. Novi sustav ima duljinu 41.299 metara (prema prvim podacima) te se time uvrstio na 92. mjesto najduljih jamskih sustava na svijetu! Kako bi društvance bilo potpuno i na šmekerski se način zaokružila više nego uspješna sezona, Jamski sustav Crnopac je s -797 metara i šesta jama po dubini u Hrvatskoj, neposredno iza jame Nedam!
Za kraj, nebrojeni čovjek-sati rada i bavljenja podzemnim otpadom koji nepovratno onečišćuje hrvatsko podzemlje, inicijativa Čisto podzemlje okrunila je svojim vjerojatno najvećim uspjehom do sada: Čisto podzemlje postalo je dio srednjoškolske nastave na satima biologije! U radu na popularizaciji zaštite podzemlja i pripadajuće faune, ovo je bez sumnje ogroman uspjeh!
Kao i uvijek do sad, BIM Sport bio je u prvim redovima najluđih ovogodišnjih aktivnosti, a ekipa koja je probila hiljadarku šalje blatne speleo-pozdrave!
Izvori (informacija i fotografija), kao i mjesta za pratiti daljnje događaje:
Komisija za speleologiju HPS
Speleološki odsjek PDS Velebit
Čisto Podzemlje
Nema prioizvoda u košarici.
